Religija

U Švicarskoj tradicionalno dominiraju hrišćanske religije. U nadležnosti kantona je da utvrdi odnos između religije i države. U većini kantona na njemačkom govornom području, kao i u kantonu Aargau, hrišćanske zajednice se priznaju kao javno-pravne institucije (nacionalne crkave, Landeskirchen). To znači da im država prenosi određena prava. Konkretno, njima je dozvoljeno naplaćivanje poreza od svojih članova. U kantonu Aargau postoje slijedeće nacionalne crkve: Rimokatolička, Protestantska i Hrišćansko katolička crkva.

Pored javno-pravno priznatih vjerskih zajednica (Landeskirchen) u Švicarskoj postoje i mnogobrojne druge vjerske zajednice. Većina stanovništva u Aargau pripada hrišćanskoj vjeri. Poslednjih godina je porastao broj stanovnika islamske vjeroispovijesti. Skoro petina stanovništva se izjašnjava da ne pripada ni jednoj religiji.

Švicarski Ustav garantuje slobodu vjeroispovijesti. Svako ima pravo da ima svoje vjersko opredjeljenje, da ga ispoljava i širi. Niko ne može biti primoran da pristupi nekoj vjerskoj zajednici ili da učestvuje u vjerskim aktivnostima. Osobe se mogu okupljati i izvoditi vjerske obrede i proslave. Niko ne smije biti diskriminisan zbog svoje religije ili vjerovanja.

Obavezno školstvo je vjerski neutralno. To ne znači da vjerske teme nemaju mjesto u nastavi. Postoji razlika između dvije vrste vjerske nastave: Konfesinonalne vjerske nastave nacionalnih crkvi i školske nastave o vjeri "Etika i religije". U ovom predmetu se obrađuju vjerska i etička pitanja koja su vezana za sve ljude. Ovaj predmet je obavezan u osnovnoj školi (Primarschule i u 1. razredu Oberstufe). Pohađanje vjeronauke nacionalnih crkvi se zasniva na dobrovoljnoj osnovi. Djeca drugih vjeroispovijesti imaju mogućnost pohađanja vjeronauke van škole u svojim vjerskim zajednicama.